Koliko se predviđa da će do kraja 2011. biti ljudi na zemlji?
Odgovor: 7 milijardi!
Koliko od tih pojedinaca ima pristup internetu?
Odgovor: gotovo dvije milijarde!
Koliko živih ljudskih jezika postoji?
Odgovor: 6.912 jezika!
- Koliko jezika govori većina internetskih korisnika (80 posto)?
Odgovor: samo deset jezika!
Koliko jezika ima pismo?
Odgovor: samo 2.261!
Na koliko je jezika preglednik Google danas dostupan?
Odgovor: na 136 jezika!
Odgovor: 7 milijardi!
Koliko od tih pojedinaca ima pristup internetu?
Odgovor: gotovo dvije milijarde!
Koliko živih ljudskih jezika postoji?
Odgovor: 6.912 jezika!
- Koliko jezika govori većina internetskih korisnika (80 posto)?
Odgovor: samo deset jezika!
Koliko jezika ima pismo?
Odgovor: samo 2.261!
Na koliko je jezika preglednik Google danas dostupan?
Odgovor: na 136 jezika!
Koliko jezika podržava automatski prevoditelj Google Translate koji korisnicima omogućuje prevođenje sadržaja?
Odgovor: 57 različitih jezika!
Ako želite saznati zašto je prijevod toliko bitan, što tvrtke poput Microsofta i Googlea čine za povećanje broja jezika na kojima svojim klijentima omogućuju primanje i dijeljenje informacija, pročitajte prijevod ovog vrlo zanimljivog članka:
Odgovor: 57 različitih jezika!
Ako želite saznati zašto je prijevod toliko bitan, što tvrtke poput Microsofta i Googlea čine za povećanje broja jezika na kojima svojim klijentima omogućuju primanje i dijeljenje informacija, pročitajte prijevod ovog vrlo zanimljivog članka:
Je li u suvremenom povezanom svijetu jezik i dalje prepreka? Odgovor je da, ali ne zadugo.
Prema procjenama, svjetsko će stanovništvo doseći brojku od sedam milijardi do kraja 2011. godine. Gotovo dvije milijarde tih pojedinaca ima pristup internetu. Većina internetskih korisnika (80 posto) govori samo deset jezika, a postoji 6.912 poznatih živih ljudskih jezika. Samo 2.261 imaju pismo. Dakle, audio i videokomunikacija neophodne su da bi ljudi iz svih dijelova svijeta mogli komunicirati u stvarnome vremenu.
Tisak, radio i televizija bile su važne prekretnice u širenju opsega globalne komunikacije. No, internet pruža ljudima pristup informacijama u sva tri odgovarajuća oblika (audio, video i tekst), a to je jedina komunikacijska platforma koja može doprijeti do ljudi na svim jezicima. Prije interneta, premošćivanje Babilona bio je samo san – danas je to dostižan cilj.
Internet može i usporiti nestanak jezika. Govornici manje uobičajenih jezika često su marginalizirani u većim društvima u čijim zajednicama žive. Posljedično, oni se prilagođavaju i uče jezik dominantnog staleža ili društvene skupine. Roditelji često potiču svoju djecu da prihvate jezik dominantan u društvu jer to vide kao put k otvaranju važnih ekonomskih i društvenih mogućnosti koje bi im inače bile nedostižne. Zato mlađe generacije okreću leđa materinjem jeziku te ga često smatraju inferiornim.
No, programima poput projekta National Geographica Enduring Voices (Trajni glasovi), provedenog u suradnji s Institutom za zaštitu ugroženih jezika Living Tongues (Živi jezici), nastoje se očuvati ugroženi jezici tako da ih se snima i dijeli s ostatkom svijeta na posebnom YouTube kanalu. Zahvaljujući ovom projektu, ljudi diljem svijeta mogu čuti dva mladića kako repaju na jeziku hruso (nazivaju ga i aka ili angka). Hruso je tibetsko-burmanski jezik koji govori 4.000 ljudi u Arunachal Pradeshu u Indiji. Videozapis na kojem je prikazan gospodin koji računa na jeziku foi (nazivaju ga i foe ili fubi) jasno pokazuje zašto je videosadržaj neophodan. Gledatelji ne samo da ga mogu čuti kako izgovara brojeve na svom jeziku, koji govori 2.800 ljudi u Papui Novoj Gvineji, već mogu i vidjeti kako koristi svoje tijelo dok broji. Samo zamislite kako bi siromašan bio prikaz istog sadržaja u udžbeniku.
Tvrtke kao što su Microsoft i Google također rade na povećanju broja jezika na kojima njihovi klijenti mogu primati i dijeliti informacije. Carla Hurd koja je zadužena za provedbu Microsoftove globalne inicijative Local Language Program ističe: „Znali smo se susresti s jezicima u kojima pojmovi koje smo trebali prevesti jednostavno ne postoje pa smo se zato počeli nalaziti s lokalnim zajednicama te zajednički radili na razvoju terminologije. Na taj smo način postigli da oni nama kažu kako bi željeli da se prevede neki izraz, a ne mi njima". Program Carle Hurd omogućuje da se govornici 59 različitih jezika, uključujući asamski (Indija), baskijski (Španjolska), igbo (Nigerija), i inuktitut (Kanada), služe Microsoftovim proizvodima.
Niti jedna organizacija na svijetu ne radi toliko na rušenju Babilonske kule poput Googlea. Vodeći proizvod te tvrtke, Google Search, dostupan je danas na 136 jezika. Google Translate, automatski alat za prevođenje koji je tvrtka razvila, omogućuje korisnicima automatsko prevođenje sadržaja na 57 različitih jezika. Iako je put do svih 6.912 jezika još dug, tvrtka ne taji da je konačni cilj uklanjanje jezične barijere. Google surađuje s golemom internetskom prevoditeljskom zajednicom, koristi prevoditelje volontere koji žele da više informacija bude dostupno na njihovu materinjem jeziku.
Opseg Googleovog angažmana na jezičnom polju i dalje raste, ali tvrtka se uključuje i u fokusiranije, suvremenije projekte. Na primjer, nedavno su angažirali više od 1.800 višejezičnih stručnjaka za prevođenje više od pola milijuna riječi internetskih tekstova vezanih uz zdravlje na arapski, hindski i svahili unutar pilot-projekta pod nazivom Google Health Speaks (Google zdravlje govori). Jennifer Haroon koja je zadužena za provedbu projekta objašnjava: „Kako bismo pokazali koliko smo posvećeni cilju povećanja internetskih informacija o zdravlju na lokalnim jezicima, platili smo profesionalne prevoditelje da prevedu i pregledaju dio članaka."
Zašto je prijevod tako bitan? Informacija je moć, ali količina informacija koja je trenutno nedostupna svjetskoj populaciji teško je mjerljiva. Kako znanstvenici koji otkrivaju svakim danom sve više o tajnama ljudskoga mozga, tako nam i prijevodi omogućuju da dublje zakoračimo u kolektivno spremište ljudskoga znanja.
Naša žeđ za informacijama nikada se neće u potpunosti ugasiti ako ne budemo mogli pristupiti svim informacijama koje želimo - bez obzira kojim jezicima govorimo, tko je stvorio sadržaj i u kojem je obliku informacija dostupna. Dok sav sadržaj ne bude dostupan svima, internet neće uistinu biti globalan.
Internet kao globalna mreža također treba biti i sveobuhvatna. Idemo u tom smjeru, polako ali sigurno.
Prema procjenama, svjetsko će stanovništvo doseći brojku od sedam milijardi do kraja 2011. godine. Gotovo dvije milijarde tih pojedinaca ima pristup internetu. Većina internetskih korisnika (80 posto) govori samo deset jezika, a postoji 6.912 poznatih živih ljudskih jezika. Samo 2.261 imaju pismo. Dakle, audio i videokomunikacija neophodne su da bi ljudi iz svih dijelova svijeta mogli komunicirati u stvarnome vremenu.
Tisak, radio i televizija bile su važne prekretnice u širenju opsega globalne komunikacije. No, internet pruža ljudima pristup informacijama u sva tri odgovarajuća oblika (audio, video i tekst), a to je jedina komunikacijska platforma koja može doprijeti do ljudi na svim jezicima. Prije interneta, premošćivanje Babilona bio je samo san – danas je to dostižan cilj.
Internet može i usporiti nestanak jezika. Govornici manje uobičajenih jezika često su marginalizirani u većim društvima u čijim zajednicama žive. Posljedično, oni se prilagođavaju i uče jezik dominantnog staleža ili društvene skupine. Roditelji često potiču svoju djecu da prihvate jezik dominantan u društvu jer to vide kao put k otvaranju važnih ekonomskih i društvenih mogućnosti koje bi im inače bile nedostižne. Zato mlađe generacije okreću leđa materinjem jeziku te ga često smatraju inferiornim.
No, programima poput projekta National Geographica Enduring Voices (Trajni glasovi), provedenog u suradnji s Institutom za zaštitu ugroženih jezika Living Tongues (Živi jezici), nastoje se očuvati ugroženi jezici tako da ih se snima i dijeli s ostatkom svijeta na posebnom YouTube kanalu. Zahvaljujući ovom projektu, ljudi diljem svijeta mogu čuti dva mladića kako repaju na jeziku hruso (nazivaju ga i aka ili angka). Hruso je tibetsko-burmanski jezik koji govori 4.000 ljudi u Arunachal Pradeshu u Indiji. Videozapis na kojem je prikazan gospodin koji računa na jeziku foi (nazivaju ga i foe ili fubi) jasno pokazuje zašto je videosadržaj neophodan. Gledatelji ne samo da ga mogu čuti kako izgovara brojeve na svom jeziku, koji govori 2.800 ljudi u Papui Novoj Gvineji, već mogu i vidjeti kako koristi svoje tijelo dok broji. Samo zamislite kako bi siromašan bio prikaz istog sadržaja u udžbeniku.
Tvrtke kao što su Microsoft i Google također rade na povećanju broja jezika na kojima njihovi klijenti mogu primati i dijeliti informacije. Carla Hurd koja je zadužena za provedbu Microsoftove globalne inicijative Local Language Program ističe: „Znali smo se susresti s jezicima u kojima pojmovi koje smo trebali prevesti jednostavno ne postoje pa smo se zato počeli nalaziti s lokalnim zajednicama te zajednički radili na razvoju terminologije. Na taj smo način postigli da oni nama kažu kako bi željeli da se prevede neki izraz, a ne mi njima". Program Carle Hurd omogućuje da se govornici 59 različitih jezika, uključujući asamski (Indija), baskijski (Španjolska), igbo (Nigerija), i inuktitut (Kanada), služe Microsoftovim proizvodima.
Niti jedna organizacija na svijetu ne radi toliko na rušenju Babilonske kule poput Googlea. Vodeći proizvod te tvrtke, Google Search, dostupan je danas na 136 jezika. Google Translate, automatski alat za prevođenje koji je tvrtka razvila, omogućuje korisnicima automatsko prevođenje sadržaja na 57 različitih jezika. Iako je put do svih 6.912 jezika još dug, tvrtka ne taji da je konačni cilj uklanjanje jezične barijere. Google surađuje s golemom internetskom prevoditeljskom zajednicom, koristi prevoditelje volontere koji žele da više informacija bude dostupno na njihovu materinjem jeziku.
Opseg Googleovog angažmana na jezičnom polju i dalje raste, ali tvrtka se uključuje i u fokusiranije, suvremenije projekte. Na primjer, nedavno su angažirali više od 1.800 višejezičnih stručnjaka za prevođenje više od pola milijuna riječi internetskih tekstova vezanih uz zdravlje na arapski, hindski i svahili unutar pilot-projekta pod nazivom Google Health Speaks (Google zdravlje govori). Jennifer Haroon koja je zadužena za provedbu projekta objašnjava: „Kako bismo pokazali koliko smo posvećeni cilju povećanja internetskih informacija o zdravlju na lokalnim jezicima, platili smo profesionalne prevoditelje da prevedu i pregledaju dio članaka."
Zašto je prijevod tako bitan? Informacija je moć, ali količina informacija koja je trenutno nedostupna svjetskoj populaciji teško je mjerljiva. Kako znanstvenici koji otkrivaju svakim danom sve više o tajnama ljudskoga mozga, tako nam i prijevodi omogućuju da dublje zakoračimo u kolektivno spremište ljudskoga znanja.
Naša žeđ za informacijama nikada se neće u potpunosti ugasiti ako ne budemo mogli pristupiti svim informacijama koje želimo - bez obzira kojim jezicima govorimo, tko je stvorio sadržaj i u kojem je obliku informacija dostupna. Dok sav sadržaj ne bude dostupan svima, internet neće uistinu biti globalan.
Internet kao globalna mreža također treba biti i sveobuhvatna. Idemo u tom smjeru, polako ali sigurno.
0 comments:
Post a Comment